
Pre više od sedam decenija, 20. novembra 1954. godine, osnovan je Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu. Potreba za osnivanjem visokoškolske ustanove, čija je osnovna delatnost visoko obrazovanje u oblasti poljoprivrede, tada je bila više nego logična. Zemlja je nedavno izašla iz rata, a okosnicu razvoja i sigurnosti činila je upravo poljoprivredna proizvodnja. Bilo je potrebno stvarati nove generacije stručnjaka, koji će se u svim delovima zemlje, a pogotovo u Vojvodini, baviti vrlo odgovornom delatnošću – proizvodnjom hrane. Fakultet je tu poverenu ulogu u potpunosti opravdao, te je za više od sedamdeset godina postojanja iznedrio hiljade stručnjaka, čiji znanje i rad čine osnovu moderne poljoprivrede u AP Vojvodini, Srbiji i šire.
Poljoprivredni fakultet jedan je od dva najstarija fakulteta Univerziteta u Novom Sadu i jedina je javna visokoškolska ustanova na teritoriji Autonomne pokrajine Vojvodine koja obrazuje stručnjake u oblasti poljoprivrede, pejzažne arhitekture i veterinarske medicine. Poljoprivredni fakultet je postao nezaobilazan i pouzdan partner i oslonac domaćoj privredi, individualnim proizvođačima, državnim institucijama i međunarodnim organizacijama. Ako se osvrnemo na dosadašnji razvoj Fakulteta, možemo videti da je on uvek uspevao da se prilagodi promenama, odgovori na izazove kojima je bio izložen i da napravi korak napred. Osvajane su nove naučne oblasti, uvođeni novi predmeti i studijski programi, otvarane nove laboratorije sa savremenom opremom, sve prema zahtevima i potrebama društva i tržišta. Nužno je da i dalje nastavimo tim putem. Fakultet je trenutno jedna od najaktivnijih ustanova na Univerzitetu u Novom Sadu, ali i u Srbiji, po pitanju projekata Horizon Europe, pri čemu nije reč samo o učešću u njima nego i koordinaciji velikih međunarodnih projekata koje naši istraživači uspešno sprovode. Iz godine u godinu rastu obim i vrsta usluga koje naše laboratorije pružaju privredi, a posebno ističemo usluge naših laboratorija koje one realizuju kroz programe poverenih poslova od strane državnih institucija, kao što je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. U svetu koji se ubrzano menja mesto poljoprivrede i obrazovanja u poljoprivredi je vrlo važno, ali je poljoprivreda, kao i mnoge druge proizvodne delatnosti, vrlo ranjiva na promene, bilo da one dolaze iz prirode ili su uslovljene društvenim kretanjima.
Iskustvo iz drugih, razvijenih zemalja govori nam da opstaju samo poljoprivredni univerziteti, odnosno fakulteti, koji su se na vreme prilagodili novim okolnostima, te tržištu obrazovanja nude atraktivne studijske programe, koji odražavaju nove trendove u društvu, koji su bazirani na visokokvalitetnom naučnom radu, ali i studijske programe sa visokim udelom praktičnih znanja. Moramo spomenuti i značajne korake u pravcu internacionalizacije studija i povećanja udela inostranih studenata. Međunarodni projekti na polju obrazovanja, zajednički studijski programi sa univerzitetima iz inostranstva, letnje škole i kursevi na engleskom jeziku već su doprineli većoj vidljivosti našeg fakulteta na međunarodnoj sceni i učinili ga privlačnim za mlade ljude iz svih delova sveta.
